Climate Menu for Adriatic Regions

U
  • English
  • Italiano

Pojmovnik

A

Albedo

je omjer svjetlosti koji se odbija od predmeta ili površine i one koja na njega dolazi.

Atmosfera

plinoviti omotač, raspoređen u određene slojeve, oko planeta ili drugog materijalnog tijela, a koji gravitacija tog tijela drži na okupu. Vjerojatnije je da će materijalno tijelo zadržati atmosferu ako je gravitacija kojoj je atmosfera izložena jaka, a temperatura atmosfere niska. Zemljina atmosfera sastoji se od dušika (oko 78%), kisika (oko 21%), argona (oko 0,9%), ugljičnog dioksida (0,03%) i drugih plinova u tragovima.

B

Biološka raznolikost

raznolikost i varijabilnost živih organizama i ekoloških staništa u kojima se javljaju.

Biosfera

površinski sloj Zemlje u kojem uvjeti okoliša omogućuju razvoj života.

C

Čestice

Skup čvrstih ili tekućih tvari raspršenih u zraku (s kojim tvore smjesu koja se naziva "atmosferski aerosol") i čija je veličina u rasponu od nekoliko nanometara do 100 µm.

D

Deforestacija

uklanjanje šume ili sastojine drveća sa zemljišta koje zatim služi za nešumsku upotrebu. Deforestacija može uključivati pretvaranje šumskog zemljišta u farme, rančeve ili gradske potrebe

Dekarbonizacija

Prijelaz na ekonomiju s niskim udjelom ugljika kroz smanjenje potrošnje energije i zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije (npr. Prelazak s elektrana na ugljen ili naftu na elektrane koje koriste obnovljive izvore energije).

Dionik

označava bilo kojeg pojedinca ili skupinu koji utječu ili su pod utjecajem određenog problema i koji imaju pravo i/ili očekuju da budu uključeni u proces promjene koji utječe na taj isti problem.

Dohrana plaže

proces nadopunjavanje i obnavljanje pješčanih plaža, ali i laguna i obala rijeka, pijeskom istih karakteristika.

Dušikovi oksidi (NOx)

NOx je generička kratica koja zajednički identificira sve dušikove okside i njihove smjese koji nastaju kao nusproizvodi tijekom izgaranja. U prirodi se proizvode uglavnom munjama i vulkanskim erupcijama, ali mogu biti i antropogenog podrijetla, na primjer kao proizvod sustava grijanja. Smatraju se onečišćujućim tvarima u atmosferi te mogu pridonijeti stvaranju fotokemijskog smoga i kiselih kiša.

E

Efekt staklenika

Proces kojim zračenje iz atmosfere nekog planeta zagrijava površinu tog planeta na temperaturu iznad one koja bi bila bez prisustva atmosfere. Radijacijski aktivni plinovi (tj. staklenički plinovi) u atmosferi planeta zrače energijom u svim smjerovima. Dio ovog zračenja koji je usmjeren prema površini zagrijava površinu planeta. Intenzitet zračenja u smjeru površine planeta, odnosno snaga efekta staklenika, ovisi o količini stakleničkih plinova koje atmosfera sadrži. Temperatura površine planeta raste sve dok intenzitet zračenja s površine ne uravnoteži silazni dotok energije.

Ekologija

grana biologije koja se bavi prostornim i vremenskim obrascima raspodjele i bogatstva organizama, uključujući uzroke i posljedice.

Ekološka kriza

pogoršanje odnosa čovjeka i okoliša

Ekološki otisak

ekološki otisak složeni je pokazatelj koji se koristi za procjenu ljudske potrošnje prirodnih resursa u odnosu na sposobnost Zemlje da ih obnavlja.

Ekosustav

zajednica živih organizama u sprezi s neživim komponentama njihove okoline, koji djeluju kao sustav. Te biotske i abiotske komponente povezane su kroz hranjive cikluse i protoke energije.

Ekstremni događaji

događaji od posebne važnosti s meteorološkog gledišta, poput razdoblja jake vrućine ili hladnoće, duljih razdoblja suše ili kiše, tornada, tropskih ciklona i izljeva vode.

Emisije

onečišćujuće tvari antropogenog ili prirodnog podrijetla, ispuštene u atmosferu u plinovitom ili čvrstom obliku. Mjere se u kilogramima i tonama.

Energetska tranzicija

Prijelaz na održiva gospodarstva korištenjem obnovljive energije i usvajanjem tehnika očuvanja energije i održivog razvoja.

Energetska učinkovitost

za cilj ima smanjiti količinu energije potrebne za pružanje proizvoda i usluga. Poboljšanja u energetskoj učinkovitosti uglavnom se postižu usvajanjem učinkovitije tehnologije ili proizvodnih procesa ili primjenom općeprihvaćenih metoda za smanjenje gubitaka energije.

Evapotranspiracija (ET)

Količina vode (po jedinici vremena) koja u obliku pare prelazi iz tla u zrak uslijed kombiniranog učinka transpiracije kroz biljke i isparavanja izravno iz tla.

F

Fosilno gorivo

tvar koja na zraku gori dajući pri tom toplinsku energiju. Nastaje transformacijom organskog materijala tijekom milijuna godina u stabilnije i energetski bogatije oblike ugljika (npr. nafta, ugljen, prirodni plin).

G

Globalno zagrijavanje

promjene u Zemljinoj klimi koje se razvijaju od kraja 19. i početka 20. stoljeća te traju i dalje, a općenito ih karakterizira porast globalne prosječne temperature i atmosferskih pojava povezanih s tim (npr. porast učestalosti ekstremnih pojava povezanih s ciklus vode kao što su poplave, suše, dezertifikacija, otapanje leda, porast razine mora i promjene u obrascima atmosferske cirkulacije vezane s valovima vrućine, hladnim valovima, itd.).

Gubitak biološke raznolikosti

uništavanje, propadanje i usitnjavanje staništa uzrokovanih prirodnim katastrofama (poput požara, erupcija vulkana, tsunamija, poplava itd.) i značajnim promjenama teritorija koje je izvršio čovjek (npr. uništavanje prirodnih staništa da bi se osigurao put za proizvodne aktivnosti).

H

Hidrogeološka nestabilnost

Geomorfološki procesi koji imaju snažno remetilačko djelovanje u smislu degradacije zemljišta, poput erozije tla, klizišta, poplave itd. Ti su procesi uzrokovani ekstremnim meteorološkim uvjetima i klimatskim promjenama pojačanim antropogenim uzrocima (nepravilna uporaba zemljišta, prekomjerna izgradnja, krčenje šuma).

Hlapivi organski spojevi (VOC)

skupina kemijskih spojeva čija molekula sadrži nekoliko funkcionalnih skupina. Takvi spojevi imaju nejednako fizičko i kemijsko ponašanje, a velika hlapljivost im je zajedničko svojstvo. To je uobičajeno kod razrjeđivača boja i razrjeđivača benzina, tekućih ugljikovodika, klorofluoroogljikovodika (CFC) i hidroklorofluoroogljikovodika (HCFC)

I

Izloženost (izvorima klimatskih opasnosti)

stupanj u kojem je sustav izložen značajnim klimatskim varijacijama.

K

Kapaciteti prilagodbe

Sposobnost društava da se pripremi i odgovori na trenutne i buduće klimatske utjecaje.

Klima

prosječni meteorološki uvjeti tijekom referentnog razdoblja.

Klimatska kriza

trenutna magnituda i povezane posljedice klimatskih promjena.

Klimatska neutralnost (ili ugljična neutralnost)

Postizanje ravnoteže između emisije i apsorpcije ugljika. Da bi se postigao ovaj cilj, emisija stakleničkih plinova mora se uravnotežiti s apsorpcijom emisija ugljika.

Klimatska opasnost

potencijalna pojava prirodnog ili antropogenog fizičkog događaja ili trenda ili utjecaja koji bi mogao dovesti do gubitka života, ozljeda ili drugih utjecaja na zdravlje, kao i oštećenja ili gubitka imovine, infrastrukture, sredstava za život, pružanja usluga , ekosustava i okolišnih resursa. U klimatskom kontekstu, ovaj se izraz odnosi na fizičke događaje povezane s klimom ili trendovima ili njihovim fizičkim utjecajima.

Klimatska varijabilnost

varijacije srednjeg stanja i drugih statistika klime na svim vremenskim i prostornim ljestvicama, ne uključujući pojedinačne vremenske događaje. Često se koristi za iskazivanje odstupanja klimatskih statistika u određenom vremenskom razdoblju (npr. mjesec, sezona ili godina) u usporedbi s dugoročnim statistikama za isto kalendarsko razdoblje.

Klimatske aktivnosti

Aktivnosti usmjerene na rješavanje ili zadovoljavanje potrebe koju je utvrdio entitet koji djeluje na tom teritoriju (lokalna uprava ili drugi sudionk).
  • Zelene: aktivnosti temeljene na pristupu koji je u skladu s ekosustavom
  • Sive: uključuju infrastrukturne i tehnološke aktivnosti.
  • Soft: nestrukturne aktivnosti, temeljene na ljudskom ponašanju i stilovima upravljanja

Klimatske promjene

promjene u klimi zabilježene tijekom najmanje 30 godina. Prema UNFCCC-u, definicija klimatskih promjena uključuje promjenu klime koja se izravno ili neizravno pripisuje ljudskoj aktivnosti koja mijenja sastav globalne atmosfere i koja je uz prirodnu promjenjivost klime uočena u usporedivim vremenskim razdobljima.

Klimatski modeli (GCM ili RCM)

globalni klimatski modeli (GCM) ili regionalni klimatski modeli (RCM), računalni su programi koji simuliraju ponašanje klime, čineći da vrijednosti veličina poput temperature i oborina evoluiraju tijekom vremena.

Klimatski rizik

potencijal povezan s posljedicama, tamo gdje je nešto ugroženo, a ishod neizvjestan, prepoznajući raznolikost vrijednosti. Rizik se često predstavlja kao vjerojatnost pojave opasnog događaja ili trenda pomnožena s utjecajima ako se ti događaji ili trendovi pojave. Klimatski rizik rezultat je interakcije između ranjivosti, izloženosti i izvora opasnosti.

Konferencija stranaka (COP)

vrhovno tijelo za donošenje odluka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).

L

Ledeno doba

označava dugo vremensko razdoblje (100.000 godina) u klimatskoj povijesti Zemlje, kada, uslijed općeg snižavanja prosječne globalne temperature, dolazi do snažnog razvoja ledenih kapa na površini Zemlje.

M

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC)

glavno međunarodno tijelo za procjenu znanstvenih, tehničkih i socio-ekonomskih informacija o klimatskim promjenama širom svijeta. Osnovali su ih 1988. godine Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Metan (CH4)

Jednostavan ugljikovodik koji se sastoji od jednog atoma ugljika i četiri atoma vodika, u prirodi se nalazi u obliku plina. Pripada skupini stakleničkih plinova. U atmosferi je u nižim koncentracijama od CO2, ali ima viši potencijal globalnog zagrijavanja.

Meteorologija

znanost koja proučava Zemljinu atmosferu i pojave (dinamičke, termodinamičke, hidrološke, optičke, električne itd.) koje se u njoj javljaju.

N

Neobnovljivi izvori energije

Sirovine koje se vade iz podzemlja i nalaze se na Zemlji u ograničenim količinama. To uključuje fosilna goriva i neke radioaktivne materijale poput urana.

O

Obalna erozija

Rezultat jednokratnog procesa ili niza prirodnih ili induciranih procesa koji u zadanom vremenskom intervalu mijenja morfologiju obale rezultirajući gubitkom površine iznad vode i/ili potopljenog kopna, a time i gubitkom volumena sedimenta, u odnosu da srednju razinu mora.

Obnovljivi izvori energije

Izvori energije dostupni kontinuirano i u takvim količinama da ne budu podložni iscrpljivanju s obzirom na njihovo vrijeme regeneracije. Glavni uključuju energiju sunca, energiju vjetra, energiju biomase te hidro i geotermalnu energiju.

Oceanografija

znanost koja proučava svojstva mora, kako ona geološka, fizikalna i kemijska, tako i ona biološka.

Odrast

pojam koji se koristi za političko, ekonomsko i društveno kretanje, kao i niz teorija koje kritiziraju paradigmu gospodarskog rasta. Odrast naglašava potrebu za smanjenjem globalne potrošnje i proizvodnje i zalaže se za socijalno pravedno i ekološki održivo društvo te kao pokazatelj blagostanja, umjesto BDP-a, koristi dobrobit čovjeka

Održivi razvoj

definiran je 1987. u Izvješću iz Brundtlanda kao "onaj razvoj koji omogućuje sadašnjoj generaciji da zadovolji vlastite potrebe bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da udovolje svojim potrebama."

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC)

Međunarodni ugovor o okolišu koji se bavi klimatskim promjenama. O njemu su pregovarale i potpisale su ga 154 države na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED), održanoj u Rio de Janeiru 1992. godine. Kyotski protokol bio je prva provedba mjera prema UNFCCC-u do 31. prosinca 2020. Protokol je zamijenjen Pariškim sporazumom koji je stupio na snagu 2016. godine.

Opustinjavanje

degradacija zemljišta u suhim područjima pri čemu se biološka produktivnost gubi prirodnim procesima ili je uzrokovana ljudskim aktivnostima pri čemu plodna područja postaju sve više sušna. Drugim riječima, to je širenje sušnih područja uzrokovano raznim čimbenicima, poput klimatskih promjena (posebno trenutnog globalnog zatopljenja) i prekomjerne eksploatacije tla kao rezultat ljudskih aktivnosti.

Osjetljivost

stupanj (negativnog ili pozitivnog) utjecaja varijabilnosti klimatskih promjena na sustav ili vrstu. Učinak može biti izravan (npr. promjena prinosa usjeva kao odgovor na promjenu prosječne ili promjena u varijabilnosti temperature) ili neizravan (npr. šteta uzrokovana povećanjem učestalosti obalnih poplava uslijed porasta razine mora).

Otpornost

Sposobnost sustava da se prilagodi promjenama.

Ozon (O3)

plin prisutan u gornjim slojevima atmosfere, koncentriran uglavnom na visini od 25 km. Nastaje utjecajem sunčeve svjetlosti na molekule NOx. Smatra se stakleničkim plinom, a varijacije u njegovoj koncentraciji utječu i na zračenje koje dolazi i sa Sunca i sa Zemlje.

P

Permafrost

Trajno zaleđeno tlo (s ne nužno prisutnim masama smrznute vode) tipično za hladne regije kao što su npr. sjever Europe, Sibir,.

Pokazatelj/indikator

veličina kojim je moguće mjeriti trend pojave koja se smatra reprezentativnom za analizu koja se provodi. Koristi se za praćenje ili procjenu stupnja uspjeha tj. adekvatnosti provedenih aktivnosti.

Poplava

fenomen koji se odnosi na prekrivanje dobro definiranog i obično suhog otvorenog područja masom vode u kratkom vremenu (od sati do dana). To može biti prirodni fenomen, poput izlijevanja vodotoka iz njihovog uobičajenog korita ili bazena na silovit i razarajući način ili prelijevanja zbog kombiniranog djelovanja plime i tajfuna u obalnim područjima, dolazak tsunamija na obalu ili čak naglo otapanje snijega ili ledenjaka zbog prirodnih uzroka.

Prilagodba

promjena koja nam omogućava da živimo s određenim utjecajima klimatskih promjena.

R

Ranjivost

vjerojatnost oštećenja okolišnog ili ljudskog sustava jer nije dovoljno sposoban oduprijeti se uzroku moguće štete. U klimatskom kontekstu definira se kapacitetom i ranjivošću sustava koji je podložan učincima klimatskih promjena.

Reforestacija

Proces kojim se područje koje je dugo bilo bez vegetacije ili prethodno nepošumljeno pokriva drvećem i grmljem pogodnim za to područje (najčešće autohtone vrste).

S

Scenarij emisija

vjerodostojan prikaz budućeg razvoja emisija koje su potencijalno radijacijski aktivne (npr. staklenički plinovi i aerosoli), na temelju dosljednog niza pretpostavki (poput demografskog i socioekonomskog razvoja i tehnoloških promjena) i njihovih ključnih odnosa. Scenariji koncentracije, izvedeni iz scenarija emisija, koriste se kao ulazni podaci za klimatske modele za izračunavanje klimatskih projekcija.

Srednja razina mora

je prosječna razina površine jednog ili više vodnih tijela Zemlje od kojih se mogu mjeriti uzvišenja. Globalna srednja razina mora je standardizirani geodetski datum koji se koristi kao datum na karata u kartografiji i pomorskoj plovidbi ili u zrakoplovstvu.

Staklenički plinovi

plinovi prirodnog ili antropogenog podrijetla koji uzrokuju efekt staklenika. Proizvodnja antropogenih plinova mijenja normalnu toplinsku ravnotežu planeta, uzrokujući globalno zagrijavanje. Glavni staklenički plinovi su: vodena para (H2O), ugljični dioksid (CO2), didušikov monoksid (N2O), metan (CH4), klorofluoroogljikovodici (CFC), perfluoroogljikovodici (PFC) i sumporni heksafluorid (SF6) i ozon u donjim dijelovima atmosfere.

Stanište

prirodno okruženje u kojem se nalazi životinjska ili biljna vrsta.

T

Toplinski valovi

ekstremni vremenski uvjeti koji se javljaju tijekom ljetne sezone, karakterizirani visokim temperaturama, iznad uobičajenih vrijednosti, koje mogu trajati danima ili tjednima.

U

Ublažavanje

skup aktivnosti usmjerena na smanjenje utjecaja čovjeka na klimatske promjene ograničavanjem emisija i/ili apsorpcijom stakleničkih plinova.

Ugljični dioksid (CO2)

inertni plin bez boje i mirisa, prirodno prisutan u atmosferi u ograničenim koncentracijama. Dio je prirodnih biogeokemijskih ciklusa, kao rezultat oksidacije organskih molekula. Nastaje staničnim disanjem, izgaranjem ili razgradnjom organskih molekula i pridonosi prirodnom efektu staklenika.

Upravljanje

Skup načela, pravila i postupaka koji se odnose na organizaciju i rukovođenje poduzećem, institucijom ili nekim kolektivnim fenomenom.

Z

Zakiseljavanje oceana

zbog unosa antropogenog CO2 iz atmosfere u oceane, pH vrijednost oceana se smanjuje. Otprilike četvrtina CO2 u atmosferi završava u oceanima gdje se pretvara u ugljičnu kiselinu (H2CO3). Povećavanje koncentracije CO2 u atmosferi povećava količinu CO2 otopljenog u oceanima.
© 2021 Agenzia per l'Energia del Friuli Venezia Giulia